10. Međunarodni folklorni susreti „Zlatna sopela“
Poreč, 29. 06. - 03. 07. 2010
Tradicijska kultura Mediterana varirana na različite načine opća je tema naših Mediteranskih folklornih susreta. Zlatna sopela. Tako smo 2007. prikazali dio tradicijske kulture mediteranskih otoka pa su se na okupu našle grupe s Majorke Korzike Sardinije i Sicilije grčkog Parosa Cipra te s naših otoka. A tu ih ima. Mnogo od Krka na sjeveru do Mljeta i Lastova na jugu. Godine 2008. nastojali smo prikazati dio tradicijske kulture mediteranskih obala i ugostili smo pomalo mediteranske gorštake: hrvatske sa sjevernih padina Mosora ali i Albance i grupu s talijanskog Gargana 600 m nad razinom Jadrana. Prošle 2009 godine zaronili smo u azijska prostranstva na koje nas je odveo veliki globtroter Marko Polo nastojeći spoznati kulturne kontakte s kojima se sretao ovaj veliki svjetski putnik pa su se našli na okupu Korejanci Indonežani Indijci Tuvini iz samog srca Azije…
Teme su kad je riječ o Mediteranu ustvari neiscrpne ili što dublje ulazimo u Mediteran postaje manje važno odakle smo krenuli a više dokle smo stigli i što smo vidjeli kako kaže Matvejević u svom kultnom Mediteranskom brevijaru.
Put nas ove godine vodi u novi prostor – na Baltik a u skladu s najavljenom ovogodišnjom temom: Tradicijska kultura Mediterana i hanzeatski Baltik. Projekt svakako zahtjevan.
Zašto Baltik Mediterancu reklo bi se skoro na dohvat ruke? Što je to što bi moglo biti interesantno u međusobnim tradicijskim odnosima Mediterana i Baltika? Nema ovdje Marka Pola i njegovih lutanja i lunjanja nepreglednim prostranstvima. Ili možda ima? Poznamo li dovoljno ovaj prostor?
Naravno najavljujući Baltik mislilo se na europski sjever. Na prvi pogled jedinstven prostor. Ali ne. Unatoč malom broju suvremenih političkih tvorevina mješavina kultura i naroda s brojnim jezičnim u inim kulturnim barijerama. Kolika su nam nepoznanica nordijske rune švedske ili norveške svejedno? Koliko maštu raspiruju Normani i njihovi pohodi čak do Mediterana gdje je mjestimično još i danas vidljiv njihov antropološki utjecaj? Da li smo se ikad sreli s mističnošću ovog prostora s Odinom i njegovom Valhalom njegovim Valkürama Brunhildama i Izoldama. Koliko nam je daleka mističnost Wagnerovih Nibelunga unatoč monumentalnosti njegove glazbe? Kako su samo stari Romani gledali na Germane onog vremena? Koliko je Mediteranaca i nakon Rimljana posjetilo ovaj prostor? Zar je veliki Istranin Labinjan Matija Vlačić Ilirik jedini Mediteranac koji se živo umiješao u reformacijski krug Martina Luthera i ostavio duboki trag u kulturi i življenju ovih prostora? More pitanja. Nikad im kraja.
Dakako niti možemo niti nam je cilj upuštati se u razglabanja ovakve vrste. Nije to naš posao. Pokušat ćemo pogledom u folklornu tradiciju približiti ovaj svijet svijetu kojem pripadamo: Mediteranu.
Tema je odredila i grupe. Ugostit ćemo izvorne tumače folklorne tradicije ruskog sjevera gdje se sunce nikada ne digne visoko nad obzor tumače latvijskog skoro nam nepoznatog svijeta na obalama hladnog i negostoljubivog Baltika. Silazak prema Mediteranu činit će grupe iz Poljske baltičke ali toliko drugačije od onih prvih te Mađarske i Austrije. Mediteran će predstaviti Sardinija i Hrvatska. Dolaze nam u posjet i raspjevani Meksikanci skoro bi se reklo Mediteranci.
Prava je šteta da su nam recesijska kretanja onemogućila upoznavanje Norvežana Finaca ili Šveda. Valjda će biti još prilike. Nadamo se.
Zlatna sopela se odvija pod pokroviteljstvom Hrvatskog povjerenstva za UNESCO
Zlatna sopela član je Hrvatske sekcije Međunarodnog savjeta organizatora festivala folklora i tradicijske kulture CIOFF®
Zlatna sopela službeni je festival Južnoeuropskog sektora CIOFF®